Washington Post: "Ovako bi trebao izgledati mirovni plan za Ukrajinu"

Unatoč tvrdolinijaškim pregovaračkim taktikama predsjednika Donalda Trumpa, kao i njegovoj teško objašnjivoj sklonosti prema ruskom agresoru, čini se da je takav dogovor sve bliži, sudeći prema onome što čujem od američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika.

Trump bi i dalje mogao sve upropastiti ako previše pritišće predsjednika Volodimira Zelenskog i njegove europske partnere, do te mjere da radije odluče nastaviti rat, unatoč strašnim posljedicama. To bi bilo loše za sve. Ovo je trenutak u kojem bi Trump trebao umiriti Ukrajinu i Europu, a ne pokušavati ih prisiliti na nagodbu, piše Washington Post.

Trumpovo približavanje Kremlju, vidljivo u Strateškom dokumentu nacionalne sigurnosti koji je Bijela kuća objavila prošlog tjedna, dodatno kompllicira pregovore. Čini se da želi zauzeti poziciju jednako udaljenu od demokratske Europe i autokratske Rusije, “kako bi se smanjio rizik od sukoba između Rusije i europskih država”, stoji u dokumentu. Takva ravnodušna uravnoteženost između prijatelja i neprijatelja nema ni strateškog ni moralnog smisla - i uistinu zabrinjava Europu.

Unatoč tako klimavim temeljima, Trumpovi mirovni napori ipak pokazuju određeni potencijal. Američki pregovarači Jared Kushner i Steve Witkoff poslovni su magnati, a ne diplomati. No čini se da razumiju kako je najbolja zaštita za Ukrajinu kombinacija čvrstih sigurnosnih jamstava i budućeg gospodarskog prosperiteta. Također im je jasno da će paket propasti ako ga Zelenski ne bude mogao prodati narodu koji je hrabar, ali umoran od rata.

Tri dokumenta

Prema riječima jednog ukrajinskog dužnosnika, pregovori se temelje na tri dokumenta: mirovnom planu, sigurnosnim jamstvima i planu gospodarskog oporavka. Razgovori su daleko od zaključka, a Ukrajina i europski partneri u srijedu planiraju objaviti zajedničke amandmane. No evo ključnih ideja koje se trenutno razmatraju, kako su mi ovog tjedna opisali američki i ukrajinski dužnosnici:

Ukrajina bi u EU mogla ući već 2027.

Ovakav ubrzani pristup zabrinjava neke velike sile unutar EU-a. No Trumpova administracija vjeruje da može prevladati protivljenje Mađarske, koja je dosad bila najveći protivnik ukrajinskog članstva. Članstvo bi potaknulo trgovinu i ulaganja, ali možda još važnije — natjeralo bi Ukrajinu da konačno suzbije duboko ukorijenjenu korupciju u državnim poduzećima.

U svojoj biti, ovaj se rat vodi oko toga može li Ukrajina postati europska država. Predsjednik Vladimir Putin prezire tu ideju, vođen mističnim uvjerenjem o jedinstvu Rusije i Ukrajine. Brzo članstvo Ukrajine u EU-u, čini se, predstavljalo bi jasnu pobjedu.

SAD bi Ukrajini dao sigurnosna jamstva nalik članku 5.

Ta bi jamstva štitila Ukrajinu ako Rusija prekrši sporazum. Ukrajina želi da SAD potpiše takav sporazum i da ga ratificira Kongres; europske države dale bi zasebna jamstva. Radna skupina SAD–Ukrajina već razmatra detalje, uključujući brzinu reakcije u slučaju ruske agresije.

Pouzdanost tih američkih jamstava donekle narušava jezik u Strateškom dokumentu, koji izgleda kao da potkopava NATO - savez na čijem se modelu jamstva temelje. No Trumpov tim tvrdi da je predan daljnjoj obavještajnoj potpori Ukrajini, što je ključno za sigurnost.

Ukrajinski suverenitet ne bi smio biti podložan ruskom vetu

Ipak, pregovarači se i dalje muče s osjetljivim pitanjima poput ograničenja veličine ukrajinske vojske. Raspravlja se o povećanju početnog američkog prijedloga od 600.000 vojnika na 800.000 — što je ionako broj na koji bi Ukrajina vjerojatno došla nakon rata. No Kijev odbija bilo kakvo formalno ustavno ograničenje, koje Rusija zahtijeva. Što god se dogovorilo, dodatne snage poput nacionalne garde i potpornih postrojbi također bi mogle igrati ulogu.

Demilitarizirana zona duž cijele linije razdvajanja

DMZ bi se protezala od Donjecka na sjeveroistoku do gradova Zaporižje i Herson na jugu. Iza ove zone bila bi i šira tampon zona u kojoj bi teže oružje bilo zabranjeno. Linija bi se strogo nadzirala, slično DMZ-u između Sjeverne i Južne Koreje.

"Razmjena teritorija" bit će neizbježna, ali detalji se još pregovaraju

Rusija zahtijeva da se Ukrajina odrekne približno 25 % Donjecka koji još uvijek kontrolira. Američki tim tvrdi da bi Ukrajina ionako mogla izgubiti veći dio tog teritorija u borbama u idućih šest mjeseci te bi ustupak sada mogao uštedjeti živote.

Kako bi Zelenskome olakšali prihvaćanje takvog kompromisa, Amerikanci nude različite modele, uključujući ideju da zona povlačenja bude demilitarizirana. Zelenski je u ponedjeljak izjavio da “nema zakonsko pravo” predati teritorij Rusiji. Jedan od mogućih načina zaobilaženja tog problema jest “korejski model” — i Južna i Sjeverna Koreja i danas polažu pravo na cijeli poluotok.

Nuklearna elektrana Zaporižje više ne bi bila pod ruskom kontrolom

Razmatra se mogućnost da Sjedinjene Države preuzmu upravljanje postrojenjem. Koliko god zvučalo neobično, nekim ukrajinskim dužnosnicima to bi odgovaralo jer bi predstavljalo svojevrsni američki “okidač” za odgovor na moguću rusku agresiju.

SAD i Europa osigurali bi velika sredstva za obnovu Ukrajine

Jedan izvor financiranja mogla bi biti više od 200 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u Europi. Američki su pregovarači već predložili da se Ukrajini ustupi 100 milijardi za reparacije, a taj bi se iznos mogao povećati.

Dugoročno, ključ obnove bila bi američka ulaganja. Američki dužnosnici razgovaraju s Larryjem Finkom, izvršnim direktorom BlackRocka, o oživljavanju plana za Ukrajinski razvojni fond koji bi privukao 400 milijardi dolara za obnovu. U projekt bi bila uključena i Svjetska banka.

Trump, naravno, želi slične rekonstrukcijske projekte i za Rusiju. Kushner i Witkoff, obojica zagovornici slobodnog tržišta, polaze od ideje da zemlje koje trguju i ekonomski napreduju ne ratuju. Uspon nacističke Njemačke 1930-ih pobija taj optimizam, kao i današnje prijetnje iz Kine — ali formula je i dalje privlačna.

Umjesto da prisiljava Zelenskog na nagodbu, Trumpovi bi pregovarači trebali s europskim saveznicima izgraditi paket sigurnosnih jamstava i ekonomskih poticaja dovoljno privlačan da ga Ukrajinci mogu prihvatiti, čak i uz bolnu cijenu odricanja od dijela Donjecka koji Rusija ionako nije uspjela osvojiti. U suprotnom, Ukrajinci će nastaviti ratovati.

Najveća Trumpova pogreška bila bi inzistirati da je “sad ili nikad”. Diplomacija tako ne funkcionira — a ni dobri poslovni pregovori. Kako je sam Trump jednom rekao: “Najgore što možete učiniti u pregovorima jest ostaviti dojam da ste očajni. Tada drugi osjeti krv — i gotovi ste.”

Trump bi trebao postići razuman dogovor koji će potrajati. U protivnom, mogao bi ostati bez ičega, a ovaj bi jadni sukob mogao ući u još razorniju fazu.